Latest Posts

  • Sušeni paradajz

    Sušeni paradajz

    Sastav: Paradajz šljivar…oko 5 kg So (količina po potrebi) Maslinovo ulje (količina po potrebi) Beli luk, Ruzmarin, Bosiljak, Majčina dušica…(količina po ukusu) Priprema: Pri biranju, tražiti zreo paradajz da nije mekan a najbolji je paradajz šljivar, paradajz duguljastog oblika (mesnat, bez puno semenki i nije vodnjikast). Ako niste u mogućnosti da ga nadjete, možete da […]

  • Krompir sa naše pijace

    Krompir sa naše pijace

    Krompir vodi poreklom iz Južne Amerike sa Anda. U Evropu ga donose Španci sredinom 16. veka. U Vojvodinu je prenesen 1759. godine a u Srbiju ga 1782. godine donose kaludjeri iz Srema, 1786. godine krompir iz Rusije stiže u Crnu Goru. Krompir sadrži vitamin C, B1 i B3 , magneziju, fosfat i kalijum. Utiče na […]

  • Narandža sa naše pijace

    Narandža sa naše pijace

    U antičko vreme narandžu su zvali „ Voćem bogova „. Na svetu se gaji na stotine sorti narandži a najveći proizvodjač na svetu su Sjedinjene Američke Države. Narandža u sebi sadrži C, B, provitamin A kao i vitamine E. Od minerala kalcijum i magnezijum, kalijum i fosfor, bogata je i oligoelementima i šećerom koji organizmu […]

  • Pasulj iz naše bašte

    Pasulj iz naše bašte

    Pasulj vodi poreklom iz Južne Amerike a u Evropi se prvi put spominje davne 1542.godine. Isti je hrana visoke energetske vrednosti te u sebi sadrži: Aminokiseline, belančevine, biljna vlakna, biljne masti, biljne hormone, vitamin B1, B2, E, PP, gvožđe, glukozu, kalijum, kalcijum, lecithin, magnezijum, mineralne soli, pectin, protein, ugljene hidrate, fitoestrogene, folnu kiselinu, fosfor, celulozu, […]

  • Tikvice iz naše bašte

    Tikvice iz naše bašte

    Tačno poreklo tikvice nije utvrdjeno. Po nekima potiče iz Azije (Indije) a drugi govore da je poreklo tikvica iz Meksika i da su je u Evropu doneli Španski moreplovci. Tikvice su zahtevne, treba ih stalno zalivati i traže dosta svetlosti i toplote. Kod tikvice se koristi mlad plod (variva, pečene, pohovane, salata, marinirana, kisela i […]

  • Jabuka iz naše bašte

    Jabuka iz naše bašte

    Grci i Rimljani su bili poznati po uzgajanju jabuka. Oni su u svoje vreme stvorili mnoštvo raznih sorti koje su posle prenosili po Azji i dalje. Sama jabuka vuče korene iz Evrope gde je rasla kao divlje drvo. Jabuka može biti zelene, žute i crvene boje, kisela i slatka, divlja i pitoma. Pitome jabuke se […]

  • Suve šljive sa naše pijace

    Suve šljive sa naše pijace

    Suve šljive su izuzetno zdrave i ako su osušene te i dalje sadrže dobra svojstva za naš organizam. Posuduju velike količine vitamina K, koji je izuzetno dobar za naše kosti (smanjuje rizik od osteoporoze) ali i kao prevencija, sprečavanju, zgrušavanja krvi. Taj isti vitamin K u kombinaciji sa beta karotenom čine dobru zaštitu za kosti […]

  • Kruška iz naše bašte

    Kruška iz naše bašte

    Kruška raste u umerenim predelima Evrope, Afrike i Azije. U zavisnosti od vrste kruške boja ploda može biti žuta, braon, crvena i zelena. Najveći proizvodjači kruške su Kina, Italija, SAD, Španija… Kruška daje osećaj sitosti, preventivno deluje na bolesti srca i krvnih sudova jer snižava nivo štetnog holesterola i pomaže pri apsorciji žučnih kiselina. Zbog […]

  • Beli luk iz naše bašte

    Beli luk iz naše bašte

    Beli luk je veoma stara kulturna biljka. Egipćani, Kinezi  i drugi narodi gajili su beli luk više vekova pre naše ere kao hranljivu, začinsku i lekovitu biljku. Beli luk u to vreme bio je cenjen kao lek protiv raznovrsnih bolesti, pre svega, upotrebljavan je u slučajevima velikog broja bolesti: za poboljšanje apetita, lošeg varenja, mršavosti i opšte slabosti, kašlja, kožnih, bolesti, reumatizma… […]

  • Jagode iz naše bašte

    Jagode iz naše bašte

    Jagoda pripada porodici ruža. Početkom ranog proleća dolazi prve jagode. Zapis o jagodama pojavljuju se davne 1454. godine. Jagode uspevaju kao šumsko i kao baštensko voće najviše im odgovara umerena klima. Šumske jagode imaju sitnije plodove od baštenskih ali su ukusnije i sladje. Jedna šoljica šumskih jagoda je dovoljna da podmiri dnevnu dozu čoveka za […]

  • Suve kajsije iz naše bašte

    Suve kajsije iz naše bašte

    Suve kajsije su izuzetno bogate vitaminima, mineralima, vlaknima, belančevinama i šećerom. Sadrže još magnezijum, kalcijum, bakar, fosfor, gvoždje te kalijum koji je dobar za malokrvne osobe te osobe koje provode dosta vremena u radu na teškim poslovima. Suve kajsije su bitne i kao prevencija protiv raka debelog creva, odlične su za kosu, kožu i oči. […]

  • Krastavci iz naše bašte

    Krastavci iz naše bašte

    Predpostavlja se da  krastavac potiče iz severne Azije. Krastavac je osvežavajuća salata koja ima veoma malu energetsku vrednost. Seme krastavca je bogato uljem. Krastavac  sadrži vitamin C, provitamin A i biotin, magnezijum, kalijum… Krastavci se jedu najbolje sirovi i ne sole se, jer sa solju gube svoja lekovita svojstva (eliminiše višak tečnosti, upala kože, svrab, kod […]

  • Kelj iz naše bašte

    Kelj iz naše bašte

    Kelj se najviše uzgaja u Aziji, Evropi i Americi. To je glavičasto lisnato povrće i najviše podseća na kupus. Kelj sadrži izuzetno malo kalorija, bogat je vitaminima A, B, C i K kompleksa, ima dosta gvoždja, luteina i biljnih vlakana, kalcijuma na pretek, kalijuma i beta karotena, mangana i magnezijuma. Tamniji kelj sadrži više beta […]

  • Trešnje iz naše bašte

    Trešnje iz naše bašte

    Smatra se da trešnja vodi poreklo iz stare Grčke, danas je rasprostranjena u celom svetu počev od Evrope, Azije pa sve do Južne Amerike. Rane majske sorte trešanja su najpogodnije za podneblje balkana, one se ne prskaju insekticidima i plodovi ovih sorti nikad nisu crvljivi. Plodovi trešnje su žuti ili crveni sa specifičnim slatkastim ukusom. Trešnja […]