Latest Posts

  • Krompir sa naše pijace

    Krompir sa naše pijace

    Krompir vodi poreklom iz Južne Amerike sa Anda. U Evropu ga donose Španci sredinom 16. veka. U Vojvodinu je prenesen 1759. godine a u Srbiju ga 1782. godine donose kaludjeri iz Srema, 1786. godine krompir iz Rusije stiže u Crnu Goru. Krompir sadrži vitamin C, B1 i B3 , magneziju, fosfat i kalijum. Utiče na […]

  • Narandža sa naše pijace

    Narandža sa naše pijace

    U antičko vreme narandžu su zvali „ Voćem bogova „. Na svetu se gaji na stotine sorti narandži a najveći proizvodjač na svetu su Sjedinjene Američke Države. Narandža u sebi sadrži C, B, provitamin A kao i vitamine E. Od minerala kalcijum i magnezijum, kalijum i fosfor, bogata je i oligoelementima i šećerom koji organizmu […]

  • Pasulj iz naše bašte

    Pasulj iz naše bašte

    Pasulj vodi poreklom iz Južne Amerike a u Evropi se prvi put spominje davne 1542.godine. Isti je hrana visoke energetske vrednosti te u sebi sadrži: Aminokiseline, belančevine, biljna vlakna, biljne masti, biljne hormone, vitamin B1, B2, E, PP, gvožđe, glukozu, kalijum, kalcijum, lecithin, magnezijum, mineralne soli, pectin, protein, ugljene hidrate, fitoestrogene, folnu kiselinu, fosfor, celulozu, […]

  • Tikvice iz naše bašte

    Tikvice iz naše bašte

    Tačno poreklo tikvice nije utvrdjeno. Po nekima potiče iz Azije (Indije) a drugi govore da je poreklo tikvica iz Meksika i da su je u Evropu doneli Španski moreplovci. Tikvice su zahtevne, treba ih stalno zalivati i traže dosta svetlosti i toplote. Kod tikvice se koristi mlad plod (variva, pečene, pohovane, salata, marinirana, kisela i […]

  • Jabuka iz naše bašte

    Jabuka iz naše bašte

    Grci i Rimljani su bili poznati po uzgajanju jabuka. Oni su u svoje vreme stvorili mnoštvo raznih sorti koje su posle prenosili po Azji i dalje. Sama jabuka vuče korene iz Evrope gde je rasla kao divlje drvo. Jabuka može biti zelene, žute i crvene boje, kisela i slatka, divlja i pitoma. Pitome jabuke se […]

  • Kruška iz naše bašte

    Kruška iz naše bašte

    Kruška raste u umerenim predelima Evrope, Afrike i Azije. U zavisnosti od vrste kruške boja ploda može biti žuta, braon, crvena i zelena. Najveći proizvodjači kruške su Kina, Italija, SAD, Španija… Kruška daje osećaj sitosti, preventivno deluje na bolesti srca i krvnih sudova jer snižava nivo štetnog holesterola i pomaže pri apsorciji žučnih kiselina. Zbog […]

  • Beli luk iz naše bašte

    Beli luk iz naše bašte

    Beli luk je veoma stara kulturna biljka. Egipćani, Kinezi  i drugi narodi gajili su beli luk više vekova pre naše ere kao hranljivu, začinsku i lekovitu biljku. Beli luk u to vreme bio je cenjen kao lek protiv raznovrsnih bolesti, pre svega, upotrebljavan je u slučajevima velikog broja bolesti: za poboljšanje apetita, lošeg varenja, mršavosti i opšte slabosti, kašlja, kožnih, bolesti, reumatizma… […]

  • Jagode iz naše bašte

    Jagode iz naše bašte

    Jagoda pripada porodici ruža. Početkom ranog proleća dolazi prve jagode. Zapis o jagodama pojavljuju se davne 1454. godine. Jagode uspevaju kao šumsko i kao baštensko voće najviše im odgovara umerena klima. Šumske jagode imaju sitnije plodove od baštenskih ali su ukusnije i sladje. Jedna šoljica šumskih jagoda je dovoljna da podmiri dnevnu dozu čoveka za […]

  • Krastavci iz naše bašte

    Krastavci iz naše bašte

    Predpostavlja se da  krastavac potiče iz severne Azije. Krastavac je osvežavajuća salata koja ima veoma malu energetsku vrednost. Seme krastavca je bogato uljem. Krastavac  sadrži vitamin C, provitamin A i biotin, magnezijum, kalijum… Krastavci se jedu najbolje sirovi i ne sole se, jer sa solju gube svoja lekovita svojstva (eliminiše višak tečnosti, upala kože, svrab, kod […]

  • Kelj iz naše bašte

    Kelj iz naše bašte

    Kelj se najviše uzgaja u Aziji, Evropi i Americi. To je glavičasto lisnato povrće i najviše podseća na kupus. Kelj sadrži izuzetno malo kalorija, bogat je vitaminima A, B, C i K kompleksa, ima dosta gvoždja, luteina i biljnih vlakana, kalcijuma na pretek, kalijuma i beta karotena, mangana i magnezijuma. Tamniji kelj sadrži više beta […]

  • Trešnje iz naše bašte

    Trešnje iz naše bašte

    Smatra se da trešnja vodi poreklo iz stare Grčke, danas je rasprostranjena u celom svetu počev od Evrope, Azije pa sve do Južne Amerike. Rane majske sorte trešanja su najpogodnije za podneblje balkana, one se ne prskaju insekticidima i plodovi ovih sorti nikad nisu crvljivi. Plodovi trešnje su žuti ili crveni sa specifičnim slatkastim ukusom. Trešnja […]

  • Maline iz naše bašte

    Maline iz naše bašte

    Malina je višegodišnji žbun sa cvetovima bele boje, izuzetnog ukusa, mirisa i sa fantastičnim lekovitim svojstvima.  Malina se koristi u ishrani kao svež plod, sušeno voće, za spravljanje džema i pekmeza, soka, sirupa i kao smrznuto voće. Malina je puna vitamina C, B, E, elaginska kiselina koja se nalazi u malinama umanjuje šansu za dobijanje srčanog […]

  • Dunja sa naše pijace

    Dunja sa naše pijace

    Dunja potiče iz jugoistočne Azije a u Evropi su je zvali Sidonijska kruška a kod Rimljana bila je poznata kao Zlatna jabuka. Početkom jeseni počinju prvi plodovi da se javljaju. Dunja je zlatno žute boje i oporog-kiselog ukusa, često raste u obliku gram a stablo može da dosegne visinu od više metara. Listovi dunje, semenke […]

  • Šljiva sa naše pijace

    Šljiva sa naše pijace

    Šljiva sa naše pijace… Šljiva je otkrivena pre dve hiljade godina u područiju Kaspijskog jezera, ona spada u grupu koštunjavog voća, a neke od vrsta su: Bistrica, Kalifornijska plava, Čačanska lepotica, Čačanska rana, Stenlej, Požegača, Moravka….Šljiva vrlo rano cveta i osetljiva je na prolećne mrazeve. Zato je vrlo važan odabir terena na kojem ćete saditi  i da […]